Belgijski film

Belgijski film

Od kreatora prvog animiranog filma do čuvene braće Dardene, belgijski film je pokrivao razne društvene probleme u dvadesetovekovnoj Evropi.

Ne poseduju ništa po čemu bi se razlikovali, ali ipak Belgijance možemo nazvati “pionirima filma”. Opšte je poznato da se braća Limijer smatraju tvorcima sedme umetnosti, ali jedan belgijski lekar je bio taj koji je načino prvi korak ka stvaranju pokretnih slika krajem 19-tog veka. Naučnik se zvao Jozef Platau i voleo je ekperimentisati sa optičkim predmetima. Jedan njegov poduhvat okončao se stvaranjem “fenakistiskopa”, naprave koja je mogla stvoriti iluziju pokreta uz pomoć serije slika.

Joseph Plateau’s ‘phenakistiscope’

Fenakistiskopa

Mnogo vremena je prošlo od kada je Platau stvorio ovaj čudesni izum pa do začetaka belgijskog filma. Tokom 30-tih, neki odvažni pisci i članovi kulturne elite su odlučili da uspostave osnove filmske industrije u svojoj zemlji. Tako su režiseri poput Čarlsa  Dekeukeleira i Henrija Štroka osnovali Belgijsku Dokumentarnu školu.

Njihov trud se mogao videti u njihovim ostvarenjima. U prvom filmu Dekeukeleira (Combat de Boxe) radi se o boks meču baziranom na pesmi Pola Verija i sniman je u njegovoj sobi. Kasnije je snimio Nestrpljivost, kratkometražni film koji je koketirao sa futurizmom i proslavio se kao remek-delo.

Od književnosti do filma

Još od vremena Dokumentarne škole, belgijski film vuče inspiraciju iz književnosti što je čini osobenom. Počevši sa adaptacijom Valerijeve pesme, bioskopsko platno je takođe posvedočilo Ernest Klaesovom ostvarenju De Witte, koji je bio vrlo uspešan film i smatran kao merilo sve do današnjih dana, pa čak dospeo i na televiziju u vidu serije.

Razvoj industrije

Zahvaljujući podršci vlade sredinom 60-tih, nova generacija režisera poput Andrea Delvoa i Harija Kimela je počela da izgrađuje sebi karijeru. Karakteristike tih filmova i njihovih režisera su bile seoske priče i svakodnevni događaji koji su išli uporedo sa industrijskim napretkom.

Ipak, sve do poslednje decenije prošlog veka belgijski film nije bio međunarodno priznat na raznim filmskim festivalima na kojima se dodeljuju nagrade. Najčuvenija ostvarenja su Junak Toto Jaka Van Dormaela, koji je pobedio u Kanu i na Cezar festivalu, kao i ostvarenje Dardene braće Rozeta koja je takođe dobila Zlatnu palmu u Kanu. Film braće Dardene Everybody Famous!  Osvojio je Oskara za nabolji film na stranom jeziku 2000-te.

 

The Dardenne Brothers

 Braća Dardene

The Smurfs

Štrumpfovi

Svetska slava

Braća Dardene su ta koja su proslavila belgijski film zadnjih godina. Žan-Pjer je diplomirao dramsku umetnost a Luk filozofiju, a njihovo delo postalo je referentna tačka kada se u razmatranje uzme kinematografija Belgije. Svoje duboke i pronicljive poglede na društvo u njihovoj zemlji izrazili su kroz svoje blokbastere u kojima se bave problemima i društvenim razlikama u modernoj Evropi.

Njihovi filmovi se bave temama poput seoba, oskudice, zavisnosti i osvete, i oni su bili prvi koji su osvojili Zlatnu palmu na čuvenom festivalu u Kanu. Njihova najčuvenija dela su Rozeta, Sin i Dete.

Bez obzira na njihovo izvenredno iskustvo u vezi filmskih festivala, neki glumci i režiseri belgijskog porekla nisu stekli slavu zbog svoj pojavljivanja u belgijskim filmovima, nego tek u inostrantsvu. Najpopularniji među njima je superzvezda holivudskih akcionih filmova Žan Klod Van Dam, ali i skupina neobičnih plavih likova: Štrumpfovi.

Nazad na Eurobioskop